Koze i jarići

0001033940_l_0_lek3yyDržanje koza postalo je, u poslednjih nekoliko godina, sve više zastupljeno i kod nas i u Evropskim zemljama, a osnovni razlog za takvu pojavu treba tražiti u zadovoljavajućim ekonomskim efektima. Koze su najmlečnije životine i efikasnije proizvode mleko od krava. Manje su zahtevne kada je ishrana u pitanju i hrane se sa oko 800 biljnih vrsta. Kozije mleko je svarljivije od kravljeg, a pripisuju mu se i lekovita svojstva, bogato je kalcijumom i vitaminima i preporučuje se u ishrani dece i starijih osoba, kao i rekonvalescenata. Zbog načina života i ishrane koze su pogodne za  sertifikovanu organsku proizvodnju kozijeg mleka i mesa.   foto: www.pticica.com

Jareće meso pripada grupi manje masnih mesa jer sadrži manju količinu potkožne i unutarmišićne masnoće, lako se vari i pogodno je za ishranu starijih građana i onih koji su na redukcionim dijetama.

14353127387

foto: Aleksandar Vasov  Agrobiznis Magazin

Sve više organskih baštovana, na svojim imanjima i okućnicama, gaje koze, prvi motiv bude dobijanje kvalitetnog organskog đubriva, a kasnije uvide brojne druge pogodnosti njihovog držanja.

Ova izdržljiva životinja imala je zanimljivu istoriju na našim prostorima. Neposredno uoči i odmah nakon Drugog svetskog rata, koza je gajena u velikom broju u svim krajevima Balkana i bila okosnica preživljavanja u mnogim krajevima, ali je ubrzo okarakterisana kao životinja štetna po šume i kao izazivač erozije. Kampanja se sprovodila tako da su se malo isticale koristi od nje, da bi se konačno njihovo držanje zabranilo zakonom koji je donet 1954. godine i tada je uništeno preko 80% grla, a ostao ih je vrlo mali broj, uglavnom sanskih i domaćih koza koje su u manjem broju držane na individualnim gazdinstvima.

Saznajte više o organskom gajenju povrća i voća

NOVO Obuka preko interneta

Moram da dodam da je to uticalo, namerno ili slučajno,  na napuštanje sela i naseljavanje gradova koji su imali industriju u povoju. Lično sam slušala priče starijih meštana po mnogim selima u Crnoj Gori i Srbiji koji se sećaju tih vremena i velike nepravde i štete koja je ljudima naneta. Danas je jasno da su na uništavanje naših šuma u velikoj meri uticali faktori kao što su poplave, erozije, učestali požari, a najviše čovekovo loše gazdovanje šumskim fondom.

Držanje koza je u velikoj meri slično gajenju ovaca. Koza je po svojoj prirodi vrlo temperamentna domaća životinja koja ima potrebu da stalno bude u pokretu. Gajenje koza, kao i ovaca, može biti odličan izvor prihoda za porodice koje naseljavaju ruralne ali i razvijenije delove zemlje. Kao jedini izvor prihoda dovoljna je farma kapaciteta 150 – 300 grla. Proizvodnju treba početi sa manjim brojem životinja i postepeno, iz godine u godinu, povećavati njihov broj.

Po grlu se dobija između 400 i 1000 kg stajnjaka godišnje. Koziji stajnjak spade u grupu „toplih stajnjaka“  i jedno je od najboljih đubriva. Po “jačini” je sličan goveđem i ovčjem stajnjaku. Naročito je pogodan za povrtarsku i voćarsku proizvodnju. Ovo đubrivo gubi na kvalitetu prilikom lošeg skladištenja. Najbolje je koziji stajnjak rasturiti po njivi ili bašti i zemljište odmah nakon toga zaorati.

Autor: Organska bašta – Snežana Ognjenović.

About Snezana Ognjenovic

Autor bloga je Snežana Ognjenović, dugogodišnji promoter i predavač iz domena organske poljoprivrede i instruktor organskog baštovanstva. Od 1991. godine proučava i praktikuje biološko gajenje povrća i voća. Autor je programa "ŠKOLA ORGANSKOG BAŠTOVANSTVA" koja se sprovodi od 1996. godine. Iste godine ulazi i u svet izdavastva sa prvom knjigom „Gajenje povrća s ljubavlju”. Do danas, autor je velikog broja priručnika iz domena organske proizvodnje i baštovanstva. Predsednica je udruženja "Centar za promociju i edukaciju - ORGANSKA BAŠTA" koje promoviše organsku poljoprivredu kroz rad sa baštovanima, proizvođačima i potrošačima. Član je UO Nacionalnog udruženja za razvoj organske proizvodnje "Serbia Organica". More Posts

UA-96174983-1