Organsko baštovanstvo
Organsko baštovanstvo, kao specifičan način proizvodnje se, sa velikim uspehom, primenjuje preko 75 godina širom sveta, a najstariji časopisi na ovu temu štampani su još davne 1945. godine.
Lepota i težina primene organskog načina gajenja leži u njegovoj povezanosti sa brojnim naučnim oblastima: hortikulturom i poljoprivredom i ekologijoj formirajući ovaj jedinstveni samoodrživi proizvodni sistem.
Svaki prostor gde se, po ekološkim principima i metodama organske proizvodnjr združeno gaje povrtarske vrste, cvetne, lekovite biljke, začinske vrste i razne vrste voće je organska bašta. U njoj se brine i o velikom broju korisnih biljne vrste koje imaju veliki značaj u očuvanju biološke ravnoteže i zdravlja zemljišta i biljaka.
Osnovu organske proizvodnje i gajenja zdravih biljaka u bašti čini rastresito, plodno, humusom bogato zemljište. Takvo zemljište omogućava ravnomeran rast biljaka. Sintetička sredstva za đubrenje nisu dozvoljena za korišćenje već se biljke hrane organskim, mineralnim i tečnim biljnih đubriva kao i njihovim kombinacijama.
Značaj organske bašte je i očuvanju velikog broja autohtonih vrsta i sorti koje su se vekovima gajile na ovim prostorima, a danas su očuvane na izvojenim područjima i bez većeg ekonomskog značaja.
Ovakav način proizvodnje stavlja pred organskog baštovana velike zadatke: da dobro isplanira proizvodnju, primenjuje veliki broj agro i biotehničkih mera, poznaje dobro tehnologiju gajenja, đubrenje i zaštitu.
Više o organskom baštovanstvu možete saznati na predavanjima, seminarima i u Školi organskog baštovanstva.