Upoznajmo štetočine – mrkvina muva
Mrkvina (šargarepina) muva (Psila rosae) je izuzetno opasna štetočina koja ima dve, a u pojedinim godinama i tri generacije. Može da uništi prolećnu i mrkvu iz letnje setve.
Muve početkom proleća polažu i do 100 jaja blizu biljke-domaćina. Muva prezimljava u zemljištu (učaurena ili kao larva) ili u korenu šargarepe i paštrnaka.
Larva se hrani u korenu bušeći hodnike koji budu oštećeni i ispunjeni izmetom. Koren bude neprijatnog mirisa i gorkog ukusa. Podložan je truljenju, nije za upotrebu i ne može se dugo čuvati. Lišća napadnutih biljaka ima ljubičastu boju i zakržljalo je. Mlade biljke venu, a larve se često vide.
Muve druge generacije lete u junu ili početkom jula. Larve ove generacije se mogu uneti u skladišta gde nastavljaju ishranu.
Pored mrkve, ova štetočina u manjoj meri nanosi štetu i peršunu, paštrnaku i celeru.
Preventivne mere su:
- plodored i prostorna izolacija,
- u baštama, između redova mrkve može se saditi luk,
- prekrivati mrkvu mrežama,
- izbegavati zaklonjena mesta (gajiti na površinama izloženim vetrovima),
- koren ne ostavljati tokom zime u bašti,
- često pregledati koren tokom zime,
- zimi preriljati zemljište da biste se larve izbacile na površinu.







