Kvalitet zemljišta u bašti
Osnovu organskog baštovanstva čini rastresito, humusom bogato zemljište. Ono omogućava ravnomeran rast biljaka koje najveći deo hraniva uzimaju iz njega. Ostatak svojih potreba biljke zadovoljavaju iz atmosfere unoseći ugljen dioksid. Biljke za ishranu, rast i sazrevanje koriste preko 100 hemijskih elemenata, a mikroelementi su podjednako važni kao i azot, fosfor i kalijum. U organskoj poljoprivredi ne koriste se sintetička sredstva za đubrenje već se sve potrebe biljaka za hranljivim elementima zadovoljavaju primenom organskih, mineralnih i tečnih biljnih đubriva kao i njihovim kombinacijama.
Zemljište je, takođe, velika životna zajednica u kojoj opstaju mnogobrojne biljke i životinje, a najbrojniji organizmi u njemu su baterije, alge, gljive, protozoe i insekti. U 1 g zemljišta može živeti i do 2 milijarde bakterija. Neke od njih su patogene, ali većinom su korisne i doprinose plodnosti zemljišta. Primenom agrotehničkih mera, o čemu će biti govora u sledećem tekstu, doprinosi se, između ostalog, očuvanju mikrobiološke ravnoteže u zemljištu.
Saznajte više o Školi organskog baštovanstva
Kvalitet zemljišta, njegov mehanički sastav i pH vrednost utiču na rast biljaka. Zbog toga je veoma važno utvrditi tip i strukturu zemljišta na mestu gde planiramo da podignemo povrtnjak. Jedan od indikatora plodnosti zemljišta predstavljaju korovske biljke.
Tako da na rastresitimi plodnim zemljištima rastu kopriva, repica i čičak, hajdučka trava i kiseljak rastu na zemljištu male plodnosti, a na sabijenom bokvica i ljutić. Kako se struktura i plodnost zemljišta popravljaju, tako i biljke kojima plodno, rastresito zemljište ne odgovara, smanjuju svoju brojnost u bašti.
Autor: Organska bašta – Snežana Ognjenović.