Zašto je dobro gajiti brokolu

Brokola vodi poreklo iz Grčke, Kipra, Turske i Sirije, a u Italiju je stigla za vreme Rimskog carstva. Iz Italije se raširila po Evropi, a danas se najviše gaji u Sredozemlju – radi mesnate, ukusne i hranljive cvetne ruže.

Kod brokole se koristi cvast i gornji zadebljali deo cvetne stabljike. Stabljika može da naraste i do 100 cm, a listovi na srednjedugim peteljkama mogu biti sivozelene do plavičastozelene boje.

Biljka je veoma dekorativna i na vrhu stabljike formira zbijenu cvast s cvetnim pupovima zelene, ljubičaste, žute ili bele boje.

Zašto je brokola superhrana?

Ovo povrće sadrži oko 12 antikancerogenih supstanci, a po svom vitaminskom i mineralnom sastavu zaista je delikates. Nerascvetala cvast sadrži znatne količine karotena, vitamina, amino-kiselina i minerala.

Brokola sadrži velike količine vitamina A, C i E. Ovi antioksidansi usporavaju oštećenje ćelija izazvano delovanjem slobodnih radikala, koje dovodi do starenja i pojave različitih degenerativnih bolesti.

Flavonoidi iz brokole pomažu da se organizam lakše bori protiv bolesti i njenim redovnim konzumiranjem, svakog trećeg dana u proseku, jača se imunološki sistem. Takođe, konzumiranjem ovog povrća smanjuju se upale, zahvaljujući antioksidansnim svojstvima brokole.

Saznajte više o Školi organskog baštovanstva

Brokola se bere odsecanjem centralne cvasti ili, u više navrata, branjem bočnih cvasti raspoređenih uz stabljiku.

Veoma je važno odrediti pravo vreme berbe i pravilno rukovati ubranim cvastima. Berbu cvasti treba obaviti pre nego što se ruže počnu otvarati.

Ako se brokola ne ubere na vreme, grane se izdužuju i kasnije se otvaraju prelepi žuti krstasti cvetići, ali brokola više nije za jelo.

Čuvanje brokole od presudnog je značaja, te svaku glavicu nakon branja u bašti treba staviti da se ohladi na hladno mesto van domašaja sunca, a zatim zasebno upakovati u tanku prijanjajuću foliju i do upotrebe držati u frižideru.

Može se duboko zamrzavati, ali je treba prethodno blanširati, ostaviti da se ocedi, a potom zapakovati u kese. U kuhinji se može jesti blanširana ili koristiti za supe i variva.

About gardenorg

Autor bloga je Snežana Ognjenović, dugogodišnji promoter i predavač iz domena organske poljoprivrede i instruktor organskog baštovanstva. Od 1991. godine proučava i praktikuje biološko gajenje povrća i voća. Autor je programa "ŠKOLA ORGANSKOG BAŠTOVANSTVA koja se sprovodi od 1996. godine. U svet izdavastva ulazi 1996. godine sa prvom knjigom „Gajenje povrća s ljubavlju”. Pisac je velikog broja priručnika koji popularizuju organsku proizvodnju (Organska bašta, Gajenje povrća od A do Š, Ređe gajene vrste povrća, Kompost-srce organske bašte, Začinske i lekovite biljke u organskoj bašti, Bašta za početnike ...). Predsednica je udruženja "Centar za promociju i edukaciju - ORGANSKA BAŠTA" koje promoviše organsku poljoprivredu kroz rad sa baštovanima, proizvođačima i potrošačima.  More Posts

UA-96174983-1