Organska paprika, sađenje, nega, zaštita I deo

Poručite knjige: Organska bašta    Gajenje povrća od A do Š

Ovo povrće je poreklom iz toplih podneblja Srednje i Južne Amerike. Plodovi su različitih boja, oblika i veličina, prijatnog ukusa i mirisa, sa ili bez ljutine.

Lepu boju ploda daju karotinoidi. Ljutinu paprici daje alkaloid kapsaicin smešten u ćelije koje lako pucaju, a nalaze se u semenkama i centralnim i bočnim žilama.

Koristi se u ishrani u svežem stanju, kao varivo, konzervisana na industrijski ili domaći način ili kao začinska paprika. Plod se koristi i za dobijanje vitamina, eteričnog ulja i kapsaicina.

Paprika sadrži vitaminom C, beta karoten, provitamin A i vitamine P, B1, B2.

Saznajte više o Školi organskog baštovanstva

Ova jednogodišnja biljka ima vretenast, razgranat koren koji ne ide duboko u zemljište. Dužina korena je od 50-70 cm ali to zavisi od sorte. Nadzemni delovi dostižu visinu od 50-200 cm. Paprika cveta cvetovima uglavnom bele boje.

Agroekološki uslovi za gajenje paprike

Paprika za rast i razvoj traži više toplote nego paradajz, temperatura ispod 15 ºC je usporava u rastu, a ne prijaju joj ni izrazito visoke temperature. Za setvu semena potrebna je spoljna temperatura iznad 13ºC, a optimalna temperatura za njen rast i razvoj je 22-25ºC. Ukoliko se pred sađenje najavljuje zahlađenje, rasađivanje odložiti dok se vreme ne stabilizuje.

Za rast paprika traži puno vode ali ima koren slabe usisne moći i zbog toga je potrebno obilnije navodnjavanje, a zemljište stalno držati prekriveno organskom materijom. Odgovaraju joj duboka, restresa i humusom bogata zemljišta sa pH vrednosti 7,0-6,5.

Položaj

Za gajenje paprike birati ravne placeve ili one sa blagim nagibom. Izbegavati njeno sađenje na zemljištu pod nagibom.

Agrotehničke mere

Najbolji su predusevi kulture iz porodice mahunarki (grašak, pasulj i dr.), a ne gajiti papriku posle i pored krompira, paradajza, plavog patlidžana, dinja i kukuruza i lucerke zbog mogućnosti prenošenja zajedničkih bolesti. Nakon podizanja paprike gajiti korenaste vrste povrća i kupusnjače. Ne podnosi dobro monokulturu.

Najbolje je zemljište pripremiti u jesen, a paprika dobro raste jedino u rastresitom zemljištu i zbog toga, ukoliko je zemljište sabijeno i teško, poželjno ga je u prvoj godini dubinski obraditi. Mesec dana pre rasađivanja zemljište dodatno usitniti i poravnavati.

Preuzeto iz knjige: Gajenje povrća od A do Š

Izdavač „Organska bašta: sva izdanja – baštovanstvo

Autor: Organska bašta – Snežana Ognjenović

About Snezana Ognjenovic

Autor bloga je Snežana Ognjenović, dugogodišnji promoter i predavač iz domena organske poljoprivrede i instruktor organskog baštovanstva. Od 1991. godine proučava i praktikuje biološko gajenje povrća i voća. Autor je programa "ŠKOLA ORGANSKOG BAŠTOVANSTVA" koja se sprovodi od 1996. godine. Iste godine ulazi i u svet izdavastva sa prvom knjigom „Gajenje povrća s ljubavlju”. Do danas, autor je velikog broja priručnika iz domena organske proizvodnje i baštovanstva. Predsednica je udruženja "Centar za promociju i edukaciju - ORGANSKA BAŠTA" koje promoviše organsku poljoprivredu kroz rad sa baštovanima, proizvođačima i potrošačima. Član je UO Nacionalnog udruženja za razvoj organske proizvodnje "Serbia Organica". More Posts

UA-96174983-1