Povrće i voće ubrano iz poplavljene bašte-uputstvo za korišćenje

Do sada sam pisala o sanaciji bašti koje je oštetila atmosferska voda, a preporuke nadležnih službi za saniranje poplavljenog zemljišta moraju se strogo poštovati. Iz bašti koje su pretrpele samo štetu od padavina, povrće se može koristiti na uobičajeni način, uz pojačano pranje, ljuštenje itd.

Ukoliko POSTOJI I NAJMANJA SUMNJA da je povrće u bašti došlo u dodir sa vodama koje u sebi mogu da nose hemijske supstance štetne po zdravlje i budu izvor zaraze, najbolje je pridržavati se još nekih uputstava koje možemo preventivno primenjivati.

Kao prvo, iz bašte izvaditi i uništiti sve biljke koje jedemo u svežem stanju kao što su mladi kupus, zelena salata, mladi luk i svo zeleno lisnato povrće poput blitve, raznih salata, kelja, spanaća, blitve, raštana, zelja, rukole… Takve biljke, zbog specifične teksture listova ne mogu se adekvatno isprati I nabori na listovima mogu biti mesto gde se razmnožavaju patogene bakterije. Svo jagodičasto voće, poput jagoda i malina takođe treba baciti.

Ostalo povrće, ukoliko je pristiglo kao što je čvrsto i ima deblju koru kao što je keleraba treba oprati u slabom rasvoru varikine, staviti 2 kašike supstance u 4 l vode i povrće potopiti na dva-tri minuta, a zatim termički duže obrađivati. Ukoliko su plodovi došli u dodir sa mazivima, benzinom, naftom ili nekom drugom hemijskom supstancom, takođe trebaju biti uništeni.

Ostalo povrće koje tek raste u bašti sigurno će bolovati, a mnoge biljke će pokazivati znake bolesti. Svakodnevno pregledati biljke i skidati lišće koje izgleda oštećeno ili obolelo. Ukoliko biljke preguraju ovaj period bez oštećenja, a berba nastupa nekoliko nedelja posle poplave, znači polovinom juna, njihove plodove treba dobro oprati, oljuštiti i skuvati.

Povrće koje je veoma osetljivo na patogene organizme, a samo se lako kvari kao što su tikvice, paradajz, patlidžan, krastavac i ostalo mekano povrće ne treba koristiti u ovom periodu.

Brokola i karfiol koji se tek razvijaju ostaviti do cvetanja, a koristiti u ishrani samo kuvano.

Krompir i korenasto povrće poput šargarepe, peršuna, rotkvica i cvekle bi trebalo da bude bezbedno ali tek kada od poplave prođe minimum 4 nedelje.

Primenjivati preventivne higijenske mere zaštite, dezinfikovati obuću, alat i rukavice.

Ukoliko u bašti nije došlo do kontaminacije supstancama opasnim i rizičnim po zdravlje, povrće i voće koje sada cveta i zameće plodove bi trebalo da bude bezbedno za upotrebu u narednom periodu. Ipak, koristiti ga, ukoliko je moguće, prokuvano.

Saznajte više o organskom gajenju povrća i voća

Autor:  Organska bašta – Snežana Ognjenović.

About Snezana Ognjenovic

Autor bloga je Snežana Ognjenović, dugogodišnji promoter i predavač iz domena organske poljoprivrede i instruktor organskog baštovanstva. Od 1991. godine proučava i praktikuje biološko gajenje povrća i voća. Autor je programa "ŠKOLA ORGANSKOG BAŠTOVANSTVA" koja se sprovodi od 1996. godine. Iste godine ulazi i u svet izdavastva sa prvom knjigom „Gajenje povrća s ljubavlju”. Do danas, autor je velikog broja priručnika iz domena organske proizvodnje i baštovanstva. Predsednica je udruženja "Centar za promociju i edukaciju - ORGANSKA BAŠTA" koje promoviše organsku poljoprivredu kroz rad sa baštovanima, proizvođačima i potrošačima. Član je UO Nacionalnog udruženja za razvoj organske proizvodnje "Serbia Organica". More Posts

UA-96174983-1