Grašak iz prolećne setve

Knjige: Organska bašta    Gajenje povrća od A do Š

Grašak je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice Lepirnjača. Sadrži belančevine, šećer, skrob, lecitin i dr.

Graškov koren je vretenast, dobro razgranat i prodire duboko u zemljište, čak i  do 120 cm. Usisna moć korena je velika. Visina stabla može biti od 30 do 200 cm, a cvetovi su leptirasti, bele boje. Mahune mogu biti različitog oblika, dužine, širine i boja tako da variraju u zavisnosti od sorte.

Ovo povrće se gaji u uslovima umerene i vlažne klime, sa optimalnom temeraturom rasta oko 18 ºC. Mlade biljke podnose temperature i do -6 ºC. Za rast grašak treba sunčano mesto jer ne podnosi hladovinu. Tokom rasta zahteva puno vode i ako su zemljišta peskovita ili aluvijalna, obavezno je potrebno navodnavanje. Optimalna pH vrednost zemljišta za rast graška je 6,5-7,5, ukoliko je zemljište kiselije dodati kalcijum karbonat. Grašak traži rastresito zemljište mrvičaste strukture kako bi koren što bolje mogao da se razvije uz što veći broj kvržičnih bakterija.

Saznajte više o Školi organskog baštovanstva

Grašak se gaji u plodoredu sa paradajzom ili paprikom, a dobar je predusev i za kupusnjače i kornišone. Za gajenje ovog povrća pripremiti zemljište u jesen ili u rano proleće na 30 cm dubine.

Foto: www.harvesttotable.com

Setva zavisi od vremenskih uslova, ali je važno da zemljište bude prosušeno i zagrejano. Najšešće se grašak, u baštama, seje od kraja februara pa do početka aprila sa razmakom 15-20 cm između redova i 5-6 cm u redu. Može se sejati i na kućiće. Visokim sortama obezbediti potporu (najbolje pletenu žicu) za penjanje. Nakon prolećne setve postaviti strašila za ptice ili na drugi način obezbediti leje pod graškom (postaviti rakljaste grane koje će štititi seme u zemlji, a i pridržavati biljke tokom rasta). Potpora je važna jer grašak ima savitljivu, dosta krtu stabljiku koja nakon nekog vremena poleže po zemlji. Čim grašak malo poraste okopati ga i ogrnuti kako bi biljka bila stabilnija.

Saznajte više i o gajenju: krompira, crnog luka, paprike, rotkvice, salate, kupusa

Berbu sprovoditi sukcesivno, a nakon berbe svih mahuna biljke orezati tik iznad zemlje makazama, a stabljike sitno naseckati i pripremiti za kompostiranje. Prinos graška varira od 0,5 do 1 kg po m2.

Preuzeto iz knjige: Gajenje povrća od A do Š

Izdavač „Organska bašta: sva izdanja – baštovanstvo

Autor: Organska bašta – Snežana Ognjenović

 

About Snezana Ognjenovic

Autor bloga je Snežana Ognjenović, dugogodišnji promoter i predavač iz domena organske poljoprivrede i instruktor organskog baštovanstva. Od 1991. godine proučava i praktikuje biološko gajenje povrća i voća. Autor je programa "ŠKOLA ORGANSKOG BAŠTOVANSTVA" koja se sprovodi od 1996. godine. Iste godine ulazi i u svet izdavastva sa prvom knjigom „Gajenje povrća s ljubavlju”. Do danas, autor je velikog broja priručnika iz domena organske proizvodnje i baštovanstva. Predsednica je udruženja "Centar za promociju i edukaciju - ORGANSKA BAŠTA" koje promoviše organsku poljoprivredu kroz rad sa baštovanima, proizvođačima i potrošačima. Član je UO Nacionalnog udruženja za razvoj organske proizvodnje "Serbia Organica". More Posts

UA-96174983-1