Kalendar radova – organska bašta u julu

U prvoj dekadi jula obavlja se setva boranije i kornišona za jesenju potrošnju i sade kupus, kelj i karfiol.

Većina kupusnjača pripada vrsti Brassica oleracea (izuzev rotkvi), ali se međusobno veoma razlikuju. U slučaju karfiola i brokole u ishrani se koriste nerazvijene cvasti, a kod kelerabe sočna, zadebljala stabljika, dok kelj pupčar duž stabla ima male glavice koje podsećaju na kupus.

Povrće spremno za berbu

Za vađenje stižu beli luk i krompir. Krompir dospeva za vađenje oko 150 dana od sađenja. Krtole vaditi kada lišće počne da vene. Potrudite se da izvadite sve krtole iz leje kako bi se smanjio rizik od bolesti. Vade se po suvom vremenSaznajte više o Školi organskog baštovanstva

Čuvati ih na hladnom i mračnom mestu na temperaturi od 7 do 10°C, zaštićene od mraza i složene u gajbice ili stavljene u džakove i podignute od zemlje. Takođe se mogu utrapiti u bašti.

Sredinom meseca treba završiti setvu kupusnjača

U drugoj dekadi sejati jesenje rotkve, kineski kupus, rasađivati karfiol i brati pristiglo povrće u bašti. Između povrća treba nastirati naseckanom koprivom, gavezom i prihranjivati tek rasađene biljke tečnim đubrivom napravljenim od listova kupusa.

Napraviti letnji kompost od biljnih delova koji su se sakupljali tokom prethodnog perioda. Pred kraj jula za branje pristiže paprika, a ako je lepo vreme možete vaditi i crni luk.

Zalivati voćke i obaviti zelenu rezidbu. Kod mladih krušaka i jabuka sprovesti razvodjenje mladara. Pratiti prognostičku službu i kretanje štetočina. Nastavlja se berba voća.

Napravite domaće sredstvo za zaštitu kupusnjača

Uvarak od paradajza

Zaštita kupusnjača od leptira kupusara: četiri kilograma svežih, zdravih nadzemnih delova biljke preliti sa 10 l vode i kuvati na umerenoj toploti 30 minuta, zatim ohladiti i procediti. Pre prskanja razrediti dvostrukom količinom vode i dodati sapun (40 g na 10 l uvarka). Izvor: Dr B.Lazić.

 

About Snezana Ognjenovic

Autor bloga je Snežana Ognjenović, dugogodišnji promoter i predavač iz domena organske poljoprivrede i instruktor organskog baštovanstva. Od 1991. godine proučava i praktikuje biološko gajenje povrća i voća. Autor je programa "ŠKOLA ORGANSKOG BAŠTOVANSTVA" koja se sprovodi od 1996. godine. Iste godine ulazi i u svet izdavastva sa prvom knjigom „Gajenje povrća s ljubavlju”. Do danas, autor je velikog broja priručnika iz domena organske proizvodnje i baštovanstva. Predsednica je udruženja "Centar za promociju i edukaciju - ORGANSKA BAŠTA" koje promoviše organsku poljoprivredu kroz rad sa baštovanima, proizvođačima i potrošačima. Član je UO Nacionalnog udruženja za razvoj organske proizvodnje "Serbia Organica". More Posts

UA-96174983-1