Napravite kompost od letnjeg baštenskog otpada

Napravite organsko đubrivo od baštenskog otpada.

Iako se kompost najčešće pravi u kasnu jesen jer se tada bašta i okućnica pospremaju pred zimu, u ovom periodu u bašti takođe ima puno organskog materijala od kojeg možete napraviti bar jednu kompostnu humku. Iz kuhinja, bašti, njiva i voćnjaka ne treba ništa bacati. Sav materijal organskog porekla može da se iskoristi za proizvodnju organskog đubriva.

Kompostiranje je mikrobiološki proces razlaganja organske materije, a dužina kompostiranja i kvalitet komposta direktno su povezani sa vrstom materijala, njihovom veličinom, vremenskim uslovima i adekvatnom negom.

Za pripremu komposta može se koristiti:

  • kuhinjski otpad, što sitnije isečen,
  • biljni delovi povrća, leguminoza, cveća, lekovitog bilja (zelena masa,)
  • lišće, slama, klip i stabljike kukuruza (nasečeni), stabljike suncokreta, maka, sitne grančice, lastari vinove loze, strugotina…
  • treset, izmet od kokošaka, zečeva, golubova (kao dodatak),
  • papir i karton, kućna prašina,
  • trava bez semena,
  • ali i drveni pepeo, perje od živine, slama, samleveni gašeni kreč, ostaci od pamuka i vune, krvno i koštano brašno, komina itd.

Iako na prvi pogled deluje neuredno, kompostište nije mesto gde se sav organski materijal baca na gomilu, kao na đubrište. Biljni materijal treba prikupljati u dužem vremenskom periodu u posude, prozirne džakove ili prosto stavljati u gomilama na zemlju razvrstan po poreklu. Materijal treba da bude i što više usitnjen. Usitnjavanjem materijala i njihovim mešanjem postiže se ravnomeran proces razgradnje i ujednačen kvalitet komposta. Već od kraja maja iz bašte se mogu uzeti I naseckati listovi kupusa, lišće zeleni, otpadni listovi aznih salata, kora od povrća, počupani korovi (bez semena), pokošena trava (bez semena) itd. Na primer, nakon što sa leja porežete stabljike graška, isecite ih što pre na komade manje dužine i ostavite ih negde u kraj baste.

Izdavač „Organska bašta: sva izdanja – baštovanstvo

Uporedo sa sakupljanjem organskog materijala treba obezbediti slamu, piljevinu ili suvo lišće i započeti sa pripremom kompostišta. Mesto za proizvodnju komposta treba da je zaklonjeno od pogleda i jakog sunca. Zemljište na mestu koje je određeno za kompost prekopati ili ukloniti površinski sloj do 10 cm dubine. Ukoliko je zemljište sabijeno, staviti pesak, a preko njega usitnjene grane koje će predstavljati sloj za drenažu.  Za suve delove tokom leta koristiti slamu ili osušene biljne ostatke  i obavezno ih pomešati sa zelenim otpacima (pokošena trava bez semena, nasečeni biljni otpaci, kopriva i slično). Biljne ostatke navlažiti i ređati (uz blago sabijanje) na sitno nasečene grančice. Kada gomila dostigne visinu 30 cm, posuti tanki sloj zemlje (toliko da pokrije lišće) i sipati šaku kreča. Dobro je pre toga zemlji dodati malo svežeg ili, ukoliko nemate, poluzgorelog stajskog đubriva. Za aktiviranje i ubrzavanje procesa kompostiranja mogu se koristiti biljni čajevi kao i specijalne mešavine-starteri. Zatim se slaže sledeći sloj organske materije od 30 cm i sve se ponavlja dok se ne dostigne željena visina. Završni sloj prekriti slojem zemlje. Kompostna humka može se tokom leta pokriti najlonskom folijom.

Saznajte više o organskom gajenju povrća i voća

Nega komposta podrazumeva povremeno orošavanje, a po potrebi i zalivanje. Nakon završetka prve faze gomilu treba prelopatati. Gomila mora da je umereno vlažna kako bi gliste i drugi organizmi mogli u njoj da opstanu I da razgrađuju organsku materiju. Proces kompostiranja traje kraće tokom leta. Ukoliko koristite polurazgrađen kompost treba ga, površinskim prekopavanjem, pomešati sa zemljom sa leja ili upotrebiti za malčiranje-nastiranje. Zreo kompost, koji izgledom i mirisom podseća na šumsku zemlju, ubacivati u jamice prilikom rasađivanja ili u leje prilikom setve. Autor: Organska bašta – Snežana Ognjenović

About Snezana Ognjenovic

Autor bloga je Snežana Ognjenović, dugogodišnji promoter i predavač iz domena organske poljoprivrede i instruktor organskog baštovanstva. Od 1991. godine proučava i praktikuje biološko gajenje povrća i voća. Autor je programa "ŠKOLA ORGANSKOG BAŠTOVANSTVA" koja se sprovodi od 1996. godine. Iste godine ulazi i u svet izdavastva sa prvom knjigom „Gajenje povrća s ljubavlju”. Do danas, autor je velikog broja priručnika iz domena organske proizvodnje i baštovanstva. Predsednica je udruženja "Centar za promociju i edukaciju - ORGANSKA BAŠTA" koje promoviše organsku poljoprivredu kroz rad sa baštovanima, proizvođačima i potrošačima. Član je UO Nacionalnog udruženja za razvoj organske proizvodnje "Serbia Organica". More Posts

UA-96174983-1