Napravite kvalitetno prirodno azotno đubrivo

Preuzeto iz knjige Organska bašta 2 – Baštovanstvo pod okriljem prirode

Kopriva je lekovita i jestiva biljka, bogata mineralima, najviše gvožđem, a takođe i azotom koji je potreban biljkama koje razvijaju veliku lisnu masu. Spravljanje ovakvog đubriva je jednostavno, a koprivu možemo besplatno naći na dobroj, humusnoj i rastresitoj zemlji.

Saznajte više o Školi organskog baštovanstva

Za pravljenje tečnog dubriva najpre treba pripremiti staro drveno ili plastično bure. Odabrati mesto za stavljanje posude za pravljenje đubriva vodeći računa da se tokom fermentacije razvija neprijatan miris.

Tečno đubrivo od koprive koristiti za prihranu lisnatog povrća jedanput nedeljno, ali i svog drugog bilja koje razvija veliku lisnu masu.  Ne koristiti nerazređeno đubrivo već se pridržati uputstva za pripremu.

Recept: Jedan kilogram koprive treba pokositi u fazi cvetanja i staviti u bure i zatim naliti 10 l kišnice i dobro pritisnuti biljke tako da cela masa bude prekrivena vodom. Bure držati na suncu i prekriti gazom ili sitnom mrežom kako životinje ne bi upadale unutra. Na površini će se vremenom pojaviti pena, a po prestanku vrenja osetiće se prodoran miris. Njegov intenzitet se može ublažiti dodavanjem manje količine kamenog brašna. Ovaj postupak traje 2-3 nedelje. Prvih nedelju dana ne treba ništa raditi, a potom svakodnevno drvenim štapom promešati tečnost. Kada tečnost prestane da peni, đubrivo procediti.

Tečnost je tamne boje i neprijatnog mirisa. Ostatke koprive treba staviti po lejama ili u kompost. Proceđenu tečnost prekriti i držati na hladnom i mračnom mestu.

Tečno đubrivo se razređuje, a za zalivanje se koriste manja razređenja, 1l tečnosti dodaje se u 5-20 l kišnice. Za prihranjivanje preko listova koriste se veća razređenja, 1l tečnosti u 50 l kišnice. Priprema đubriva traje od 3 dana pa do tri nedelje.

Autor: Organska bašta – Snežana Ognjenović.

About Snezana Ognjenovic

Autor bloga je Snežana Ognjenović, dugogodišnji promoter i predavač iz domena organske poljoprivrede i instruktor organskog baštovanstva. Od 1991. godine proučava i praktikuje biološko gajenje povrća i voća. Autor je programa "ŠKOLA ORGANSKOG BAŠTOVANSTVA" koja se sprovodi od 1996. godine. Iste godine ulazi i u svet izdavastva sa prvom knjigom „Gajenje povrća s ljubavlju”. Do danas, autor je velikog broja priručnika iz domena organske proizvodnje i baštovanstva. Predsednica je udruženja "Centar za promociju i edukaciju - ORGANSKA BAŠTA" koje promoviše organsku poljoprivredu kroz rad sa baštovanima, proizvođačima i potrošačima. Član je UO Nacionalnog udruženja za razvoj organske proizvodnje "Serbia Organica". More Posts

UA-96174983-1