Kako sačuvati lukove tokom zime

www.unsplush.com

www.unsplash.com

Predstavnici porodice lukova lako se gaje i dobar su izbor za početnike u baštovanstvu. Uz adekvatan izbor sorti, mogu se gajiti i koristiti u ishrani preko cele godine.

KOJI JE LUK NAJBOLJI ZA GAJENJE

Biljke iz ove familije imaju oštar, ljut ukus i izuzetno su lekovitE. Ova porodica obuhvata veliki broj vrsta čije su prirodno stanište šumski proplanci i livade. Pri izboru vrsta i sorti za gajenje mogu se odabrati crveni, beli i žuti  luk, sitne lukovice za turšiju, kozjak raznobojnih oblika i boja, mladi luk, te lekoviti i pikantni – beli luk.

Predstavnici porodice lukova lako se gaje i dobar su izbor za početnike u baštovanstvu. Uz adekvatan izbor sorti, mogu se gajiti i koristiti u ishrani preko cele godine.

Crni i beli luk imaju veliki značaj jer se, između ostalog, mogu skladištiti i koristiti u ishrani tokom zime. Praziluk se od njih razlikuje jer ne stvara lukovicu i gaji se radi duge bele ili zelene „stabljike”. Prednost njegovog gajenja leži i u činjenici da se može koristiti preko cele zime, koristiti u ishrani ili ostavljati u bašti.

VELIKI JE BROJ NAČINA NA KOJI MOŽETE OSTAVITI LUKOVE ZA ZIMU – UPLETITE IH U VENCE, STAVITE U GAJBICE…

Tokom zime glavice crnog luka čuvaju se na suvom i tamnom mestu, u sanducima ili drvenim gajbicama ili upletene u vence. Ukoliko se dogodi da se luk u ostavi smrzne, ostavite ga da se odmrzne – neće izgubiti na kvalitetu.

Intenzivan miris ovih lukovica često poprimi drugo povrće, tako da je bolje čuvati ga u odvojenoj prostoriji ili upletenog u vence. Ukoliko su uslovi odgovarajući, može se u kućnim uslovima (podrum, ostava, tavan) čuvati 6–9 meseci.

Nakon vađenja beli luk se smešta u prostor zaštićen od sunca, u tankom sloju, da se prosuši. Nakon sušenja se čisti i sprema za čuvanje. Najbolje je luk uplesti u vence i ostaviti na prozračnom mestu zaklonjenom od sunca, da se potpuno osuši.

Autor: Organska bašta – Snežana Ognjenović.

About Snezana Ognjenovic

Autor bloga je Snežana Ognjenović, dugogodišnji promoter i predavač iz domena organske poljoprivrede i instruktor organskog baštovanstva. Od 1991. godine proučava i praktikuje biološko gajenje povrća i voća. Autor je programa "ŠKOLA ORGANSKOG BAŠTOVANSTVA" koja se sprovodi od 1996. godine. Iste godine ulazi i u svet izdavastva sa prvom knjigom „Gajenje povrća s ljubavlju”. Do danas, autor je velikog broja priručnika iz domena organske proizvodnje i baštovanstva. Predsednica je udruženja "Centar za promociju i edukaciju - ORGANSKA BAŠTA" koje promoviše organsku poljoprivredu kroz rad sa baštovanima, proizvođačima i potrošačima. Član je UO Nacionalnog udruženja za razvoj organske proizvodnje "Serbia Organica". More Posts

UA-96174983-1