Batat – gajenje, đubrenje, zaštita

Poručite knjigu: Ređe gajene vrste povrća

Pročitajte više o gajenju kineske brokole, čičoke, muskatne tikve, lobode.

Batat je višegodišnja biljka poreklom iz Srednje i Južne Amerike, a danas se zbog hranljivih krtola uspešno gaji i na drugim kontinentima.

Gajenje

Batat nazivaju i slatkim krompirom, ali ova biljka nema nikakvih dodirnih tački s krompirom, budući da pripada porodici slakova. Ove biljke ne napadaju iste bolesti i štetočine, a pri proizvodnji batata zaštita je manje zahtevna, pa je pogodniji za organsku proizvodnju.

Saznajte više i o gajenju: krompira, crnog luka, graška, paprike, rotkvice, salate, kupusa

Ovo je zeljasta biljka koja razvija više duguljastih korenova, zašiljenih na krajevima. Mogu biti žuti, narandžasti, crveni, smeđi i ljubičasti. Najbolje raste na duboko obrađenom, ocednom, glinovito-peskovitom kiselom zemljištu, s manjim sadržajem humusa. Zemljište se priprema u jesen, zaoravanjem ili riljanjem na 40 cm dubine, uz dodavanje stajnjaka ili komposta. Batat se na istoj površini može gajiti nakon četiri godine.

Pročitajte više o: krompirovoj zlatici, lisnim vašima, leptiru kupusaru, puževima

Razmnožava se na tri načina: iz semena, preko vršnih izdanaka i sađenjem gomolja. Seme ima lošu klijavost i teško se proizvodi, pa je najbolji način razmnožavanja proizvodnja rasada iz korenovih izdanaka.

Pročitajte više o gajenju čeri paradajza

Za gajenje u bašti možete sami napraviti ožiljene izdanke. Batat držite u tegli, do pola potopljenog u vodi, sve do izbijanja uzdanaka. Izdanci se odsecaju kad izrastu otprilike 20 cm i sade se u mešavinu peska i zemlje da bi se ožilili. Ožiljene izdanke polovinom maja treba zasaditi na stalno mesto. Neki autori preporučuju da se leje izdignu i da se batat ne sadi na golom zemljištu, već da se prekrije folijom. Tek rasađenoj biljci i njenom nežnom, još slabo razvijenom korenu, stavljanje crne PE malč folije obezbeđuje stalnu toplotu i vlažnost te sprečava rast korova.

Rasad se najčešće sadi na razmaku od 120 cm između redova i 30–40 cm u redu. Ukoliko se ne koristi PE folija, mlade biljke je, po rasađivanju, potrebno dobro zaliti. Posebno je važno održavati dovoljno vlage u zemljištu narednih desetak dana. Mere nege svode se na razbijanje pokorice i navodnjavanje u slučaju suše.

Batat se ređe gaji sađenjem krtola, a sadnja se obavlja od polovine aprila (uslovno, u skladu s vremenskim prilikama). Za sađenje se biraju krtole srednje veličine, a krupne se presecaju uzdužno. Batat se sadi na dubinu od 5–10 cm, i pritom treba voditi računa da barem dva do tri okca budu u zemljištu. Razmak između redova je obično 100–120 cm u redu, a između biljaka 30–50 cm.

Batat se vadi od avgusta do oktobra, 3–4 meseca nakon sađenja, kada cima požuti, a većina krtola dostigne minimalno 150 grama. Nekoliko dana pre berbe dobro bi bilo pokositi nadzemni deo biljke. Kod krtola zrelih za vađenje na preseku curi beli sok. Nemojte se iznenaditi zbog dubine iz koje ćete vaditi zadebljale krtole, jer koren prodire duboko u zemljište.

Pri gajenju treba sprovoditi sve preventivne mere zaštite. Iako se batat ne gaji dugo na ovim prostorima, štetočine su se već navikle na „novu“ hranu. Žičnjaci i grčice mogu napraviti oštećenja na krtolama i probušiti „hodnike“ kroz njih. Zbog toga pre sađenja batata treba dobro pregledati zemljište i utvrditi da li ima zemljišnih štetočina i u kolikom broju. Tokom proizvodnje treba češće postavljati mamke i kontrolisati ih. Nematode takođe mogu oštetiti krtole.

Štetu na listovima mogu napraviti pipe, koji grizu ili buše lišće, i gusenice što se hrane lišćem i korenom batata. Štetu mogu prouzrokovati i puževi, poljski miševi i voluharice, naročito ako batat ostane predugo u zemljištu. Prinos je 2–4 kg/m² ili, u proseku, tri korena po biljci.

 Upotreba

Krtole batata sadrže dosta skroba, vitamine (A, C, E, B6), minerale (kalijum, mangan, gvožđe…) i imaju visok sadržaj beta karotena.

U ishrani se koriste krtole i mlado zeleno lišće. Slatki krompir se koristi kuvan, pečen ili prerađen. Od batata se priprema kvalitetno brašno koje se dodaje hlebu i konditorskim proizvodima. Nadzemni deo (cima) koristi se za ishranu stoke.

Autor:  Organska bašta – Snežana Ognjenović

About Snezana Ognjenovic

Autor bloga je Snežana Ognjenović, dugogodišnji promoter i predavač iz domena organske poljoprivrede i instruktor organskog baštovanstva. Od 1991. godine proučava i praktikuje biološko gajenje povrća i voća. Autor je programa "ŠKOLA ORGANSKOG BAŠTOVANSTVA" koja se sprovodi od 1996. godine. Iste godine ulazi i u svet izdavastva sa prvom knjigom „Gajenje povrća s ljubavlju”. Do danas, autor je velikog broja priručnika iz domena organske proizvodnje i baštovanstva. Predsednica je udruženja "Centar za promociju i edukaciju - ORGANSKA BAŠTA" koje promoviše organsku poljoprivredu kroz rad sa baštovanima, proizvođačima i potrošačima. Član je UO Nacionalnog udruženja za razvoj organske proizvodnje "Serbia Organica". More Posts

UA-96174983-1